Portal de Periódicos da CAPES

Who Has Time for Ćejf? Postsocialist Migration and Slow Coffee in Neoliberal Chicago

2011; Wiley; Volume: 113; Issue: 3 Linguagem: Croata

10.1111/j.1548-1433.2011.01354.x

1548-1433

Ana Croegaert,

Migration, Ethnicity, and Economy

ABSTRACT The official end to communism in Eastern Europe marked the onset of major migratory movements. Perhaps the most abrupt of these population shifts was the displacement of more than two million people in Yugoslavia's violent dissolution. Much of the existing literature on refugee migration has focused on victimization and citizenship claims. Alternatively, I draw on ethnographic research among Bosnian refugee-immigrants in Chicago to examine how a group of adult women migrants used one commodity—coffee—to manage and evaluate their displacements. The kind of slow-coffee drinking described here is informed by an ethics of consumption developed under Yugoslav socialism, nostalgias for pre-Yugoslav Islam and pre-Ottoman Bosnia, and exposure to U.S. neoliberalism. Placing consumption at the center of analysis reveals the structural constraints of the postconflict period and brings to light refugees' active navigations of everyday life and society in their postsocialist present, lived out as refugees in the United States. SAŽETAK Zvanični kraj komunizma u istočnoj Evropi obilježio je početak velikih migracija. Jedno od možda najžešćih populacijskih pomjeranja je razmještanje više od dva miliona ljudi uzrokovano nasilnim raspadom Jugoslavije. Većina postojeće literature o migraciji izbjeglica usredotočila se na viktimizaciju i ostvarivanje prava na državljanstvo. Kako bih pružila alternativu tom pristupu, pozivam se na svoje etnografsko istraživanje sa grupom bosanskih izbjeglica-imigrantkinja u Čikagu tokom kojeg sam ispitala na koji način te žene koriste jedan proizvod – kafu – za izlaženje na kraj sa svojom razmještenošću, kao i za vrednovanje svoje situacije. Polagano ispiganje kafe koje ovdje opisujem je slično etici konzumiranja kafe tokom jugoslavenskog socijalizma, a pod utjecajem je ne samo neoliberalizmu U Sjedinjenim Državama, Već i nostalgije kako za muslimanskim životom prije Jugoslavije, tako i za Bosnom prije Otomanskog Carstva. Sa konzumerstvom kao središtem analize otkrivamo strukturalne prepreke u periodu nakon konflikta te kako se ljudi aktivno snalaze u svakodnevnom životu i društvu u postsocijalističkoj stvarnosti koju proživljavaju kao izbjeglice—i radnice—u Sjedinjenim Državama.