Portal de Periódicos da CAPES

Boško Buha i Pavlik Morozov: novi (jugoslavenski / sovjetski) čovjek u tijelu malenoga dječaka

2014; Institute of Ethnology and Folklore Research; Volume: 51; Issue: 2 Linguagem: Croata

10.15176/vol51no207

1848-865X

Danijela Lugarić Vukas,

Balkan and Eastern European Studies

Pavlik Morozov i Bosko Buha prvi su mladi junaci-žrtve u sovjetskoj, odnosno jugoslavenskoj kulturi, koji se mogu promatrati kao modeli za izgradnju ideje o novome covjeku. Dva “nova covjeka” u tijelima dvojice djecaka na razlicitim razinama, od vizualne reprezentacije do artikulacije životnih putova u tekstovima kulture, iznenađujuce nalikuju jedan drugome. Obojica su bili hrabri maloljetnici, porijeklom iz provincija, stradali su zbog svoje odanosti ideoloskim režimima te su postali idoli-žrtve koje su politicke elite iskoristile za politicku manipulaciju. Međutim, dok je Pavlik Morozov poslužio kao idealni model za artikulaciju razlicitih sovjetskih ideja o novome covjeku, image Boska Buhe posljedica je posvema drukcijeg politickog projekta: on je idealno utjelovljivao kljucnu ideju jugoslavenskog socijalizma – onu o bratstvu i jedinstvu. Moja je glavna teza u ovome radu da strukturalne razlike između te dvojice junaka pocivaju na razlicitim “izmisljenim tradicijama” (Hobsbawm) te se stoga odnose na razlicite modele novoga covjeka. Analizirajuci razlicite tekstove kulture ciji su glavni protagonisti Pavlik Morozov i Bosko Buha, istraživanjem cu obuhvatiti nekoliko važnih pitanja. Prvo, u kojoj je mjeri Pavlik Morozov bio poznat u kulturama bivse Jugoslavije te je li on ipak, unatoc raskidu jugoslavenskih diplomatskih veza sa Sovjetskim Savezom 1948., poslužio tadasnjim politickim elitama kao model za proizvodnju jugoslavenskog prototipa mlade žrtve za opce dobro, odnosno za kreaciju novog (sovjetskog i/ili jugoslavenskog) covjeka u tijelu malenoga djecaka? Drugo, na koje se “izmisljene tradicije” referiraju ta dva modela, i zasto jugoslavenska vlast nije mogla “prenijeti” model Pavlika Morozova u nepromijenjenom obliku u jugoslavenski kulturni diskurs?