Genotypic Diversity ofWild Cherry (Prunus aviumL.) in the Part of its Natural Distribution in Croatia
2011; Volume: 135; Linguagem: Croata
ISSN
1846-9140
AutoresOlivera Tančeva Crmarić, Snježana Štambuk, Davorin Kajba,
Tópico(s)Plant Physiology and Cultivation Studies
ResumoSAŽETAK: Klonski materijal za istraživanje genotipske raznolikosti divlje tresnje koristen je iz klonske sjemenske plantaže (Sumarija Kutina), a cinila su ga 24 selekcionirana plus stabla iz podrucja sjeverozapadne Hrvatske. Klonovi su analizirani pomocu 15 odabranih mikrosatelitnih DNK biljega (SSR), koji su odabrani od organizacije ECPGR. Otkriveno je bogatstvo alelnih varijacija kod SSR lokusa, a utvrđen visok stupanj polimorfizma potvrdio je postojanje ne samo opsežne morfoloske, vec i vrlo znacajne genetske raznolikosti. Na temelju udjela zajednickih alela (D PSAM) izracunata je prosjecna genet ska udaljenost od 0.573. Najmanja genetska udaljenost (DPSAM = 0.100) zabilježena je između genotipova ‘KP2’ i ‘KP5’ (Klostar Podravski, regija Koprivnica), koji su se podudarali u 27 od 30 alela, dok je najveca genetska udaljenost (DPSAM = 0.933) zabilježena između genotipova ‘Đu2’ (Đulovac, regija Bjelovar) i ‘L3’ (Lipovljani, regija Zagreb) koji su se razlikovali u 28 od 30 alela. Matrica genetske udaljenosti, temeljena na udjelu zajednickih alela (D PSAM), nije utvrdila jasno svrstavanje jedinki divlje tresnje s obzirom na njihovo porijeklo, odnosno regiju (Koprivnica, Bjelovar, Zagreb). Analizom molekularne varijance (AMOVA) utvrđeno je da je znatno veci postotak (95.88 %) ukupne mikrosatelitne raznolikosti uzrokovan razlikama između jedinki unutar regija, od onog uzrokovanog razlikama između istraživanih regija (4.12 %). φ – statistika je iznosila 0.041 i bila je visokosignifikantna (P < 0.01) sto ukazuje na postojanje određene regionalne strukturiranosti genetske raznolikosti, a prikazana je osima faktorijalne analize korespondcije (FCA). Prva os objasnjava 63.76 % ukupne inercije, i razdvojila je jedinke iz regije Zagreb od jedinki iz regije Bjelovar i Koprivnica, dok je druga os sa 36.24 % razdvojila jedinke iz regije Bjelovar od onih iz regije Koprivnica. Kljuc ne rijec i: Prunus avium L., mikrosatelitni biljezi SSR, genetska raznolikost.
Referência(s)